Povrat imovine u Bijeljini: Svoju zemlju i objekte traži oko 300 porodica

KOLUBARA Brčko

To je prvi korak u procesu povrata imovine, koji je i jedan od uslova za ulazak BiH u Evropsku uniju, upozoravaju iz ovog udruženja.

Naime, oko 300 porodica sa područja Semberije potražuje više od 10.000 hektara zemljišta i stotinjak objekata koje im je, po osnovu konfiskacije i nacionalizacije, država oduzela pedesetih godina prošlog vijeka.

Vrijednost ove imovine je milionska.

Porodici Vase Petrovića iz Donje Čađavice oduzeto je 1950. godine 49 hektara zemlje i desetak pomoćnih zgrada. Iako im do danas ništa nije vraćeno, kažu, od pravde neće odustati.

– Moj djed Vasilije proglašen je narodnim neprijateljem jer je imao jednog sina u četnicima. Nedužan je odrobijao pet godina, a oduzeta mu je imovina. U rješenju koje čuvam i danas piše da je 35 dunuma, koliko je ostavljeno njegovoj sedmoročlanoj porodici, dovoljno za egzistenciju. Na mnoga sam vrata zakucao, ali ništa. Komunisti su držali 40 godina oduzetu imovinu, a mi 30 godina tražimo njen povratak. Želimo samo svoje, a ne tuđe – kaže Petrović.

Dodaje da se njegovo sedmoročlano domaćinstvo bavi poljoprivredom.

– Imamo muzne krave, tovimo bikove, sijemo pšenicu i kukuruz. Obrađujemo 18 hektara, a pod arendu uzimamo još 17 hektara. Praktično plaćamo zemlju koja je oduzeta mom djedi. Ako nam vrate naše oranice, mogli bismo da povećamo proizvodnju – kaže Petrović.

Udruženje za zaštitu privatne svojine „Restitucija Semberija – Bijeljina”, koje je osnovano 1995, do sada je podnijelo 1.200 zahtjeva za povrat imovine, a obrađeno je manje od polovine.

Predsjednik Udruženja Ljubiša Đukanović podsjeća da je do sada vraćeno manje od 50 odsto nepravedno oduzete imovine po raznim osnovama.

– Najviše su oštećeni vlasnici imovine u Dvorovima, Obarskoj, Crnjelovu, Batkoviću, Balatunu, Brodcu, kojima ništa nije vraćeno. Najveći dio oduzete zemlje, kao i objekata, može se vratiti u naturalnom obliku, i to je najpravičniji, najbrži i za državu najjeftiniji način povrata imovine. Poljoprivredno zemljište bi moglo vlasnicima da se vrati iz dijela državne imovine, a što se tiče građevina u Bijeljini, većina stambenih i poslovnih prostora je već prodata, te bi se ta imovina mogla samo novčano nadoknaditi. Znamo da je to veliki udar na državni budžet, ali problem oduzete imovine se mora jednom riješiti – rekao je Đukanović, čijoj je porodici 1946. godine oduzeto 360 dunuma zemlje i 28 zgrada u Bijeljini.

Đukanovićima do sada ništa od imovine nije vraćeno, ali, kako ističe, od zahtjeva za povrat neće odustati.

– Zakon o povratu oduzetog zemljišta u RS donesen je 1997, ali ga je visoki predstavnik suspendovao 2000. godine. Postoji i studija izvodljivosti procesa restitucije, koju je radio Ekonomski institut iz Sarajeva, i koji je dobio saglasnost međunarodnog Fonda za investicije – podsjeća pravni zastupnik Udruženja „Restitucija Semberija – Bijeljina” Savo Bojanović.

On upozorava da bi trebalo obeštetiti vlasnike i vratiti poljoprivredno zemljište porodicama, odnosno njihovim potomcima, koji se i sada bave poljoprivrednom proizvodnjom.

– Time se ne mogu dovesti u pitanja prava drugih lica, ali da bi došlo do pravične primjene tog zakona i propisa, o tome treba voditi računa – upozorava Bojanović.

Zakoni po hitnom postupku u regionu

U Udruženju „Restitucija Semberija – Bijeljina” podsjećaju da su zemlje poput Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije zakone o restituciji usvajale u hitnom postupku.

Zbog toga poručuju da je krajnje vrijeme da se i u Bosni i Hercegovini ponovo započne proces povrata oduzete imovine, što je svakako jedan od uslova za ulazak u Evropsku uniju.

Izvor: Srpskainfo

MD MONTEL